Seti


Ena fika, na seti e dua isoqoni ni duidui[1] veika;[2][3][4] na veika oqo era vakatokai me ra veika se lewe ni seti ka ra dau iyaya vakafika ni dua na mataqali: naba, ivakatakarakara, tikina ena vanua, laini, so tale na ibulibuli ni geometrical, veisau, se so tale na seti.[5]E rawa ni vakaiyalayala se sega vakaiyalayala e dua na seti, e vakatau ena iwiliwili ni kena veitiki e vakaiyalayala se sega. E tiko e dua na seti duatani ka sega na kena veitiki, ka vakatokai na seti lala; e dua na seti kei na dua ga na veika e dua na duabau.
Na seti e tu ena veivanua kecega ena fika ni gauna oqo. E dina sara, na icavacava ni seti, vakadodonu cake Zermelo–Fraenkel seti icavacava, sa ikoya na sala tudei me vakarautaki kina na yavu kaukauwa me baleta na tabana kece ni fika me tekivu mai na imatai ni veimama ni ika 20 senitiuri.[5]
Ivakamacala
[veisau | edit source]Veitikina
[veisau | edit source]- ↑ Cantor, Georg; Jourdain, Philip E.B. (Translator) (1915). Contributions to the founding of the theory of transfinite numbers. New York Dover Publications (1954 English translation).
By an 'aggregate' (Menge) we are to understand any collection into a whole (Zusammenfassung zu einem Ganzen) M of definite and separate objects m of our intuition or our thought.
Here: p.85 - ↑ P. K. Jain; Khalil Ahmad; Om P. Ahuja (1995). Functional Analysis. New Age International. p. 1. ISBN 978-81-224-0801-0.
- ↑ Samuel Goldberg (1 January 1986). Probability: An Introduction. Courier Corporation. p. 2. ISBN 978-0-486-65252-8.
- ↑ Thomas H. Cormen; Charles E Leiserson; Ronald L Rivest; Clifford Stein (2001). Introduction To Algorithms. MIT Press. p. 1070. ISBN 978-0-262-03293-3.
- ↑ 5.0 5.1 Halmos 1960, p. 1.