1235.
Izgled
< |
12. vijek |
13. vijek
| 14. vijek
| >
< |
1200-e |
1210-e |
1220-e |
1230-e
| 1240-e
| 1250-e
| 1260-e
| >
<< |
< |
1231. |
1232. |
1233. |
1234. |
1235..
| 1236.
| 1237.
| 1238.
| 1239.
| >
| >>
Gregorijanski | 1235.. (MCCXXXV) |
Ab urbe condita | 1988. |
Islamski | 632–633. |
Iranski | 613–614. |
Hebrejski | 4995–4996. |
Bizantski | 6743–6744. |
Koptski | 951–952. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 1290–1291. |
• Shaka Samvat | 1157–1158. |
• Kali Yuga | 4336–4337. |
Kineski | |
• Kontinualno | 3871–3872. |
• 60 godina | Yin Drvo Koza (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11235. |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1235 (MCCXXXV) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak u julijanskom kalendaru (1. januar).
- 14. 1. - Na povratku iz Svete zemlje, prvi srpski arhiepiskop Sava Nemanjić umire u bugarskoj prestonici Trnovu (pominje se i 1236). Savin sinovac kralj Vladislav, koji je i zet bugarskog cara Ivana Asena II, prenosi 1237.[1] njegovo telo u Mileševu.
- 17. 3. - Omišani, poznati kao gusari, sklopili mir sa Dubrovnikom (u toku su pripreme za Bosanski krstaški rat).[1]
- septembar - april 1235 - U ovom periodu, kralj Vladislav i Dubrovnik su sastavili novi ugovor: Dubrovčani neće dozvoliti akcije protiv srpske države, Vladislav daje neke nove povlastice, npr. oslobađa ih od mogoriša za Žrnovnicu - odnosi ostaju loši, npr. u sporu su crkvene stolice u Dubrovniku i Baru.[2]
- april - Inkvizicija na jugu Francuske: na Veliki petak, mnogi građani Tuluza sami govore inkvizitorima o hereticima. Kada su inkvizitori pozvali ugledne građane, ovi su odbili da se pojave - grad ih je podržao, dominikanci su na jesen proterani (vraćaju se dogodine nakon papine intervencije).
- maj - Fratar Julijan i grupa dominikanaca kreću na istok, preko Carigrada, u potragu za Mađarima koji su ostali u postojbini - našao ih je u današnjoj Baškiriji, koju je nazvao Magna Hungaria.

- 27. 5. - Kanonizirana je Elizabeta Ugarska († 1231), u avgustu na njenom grobu u Marburgu počinje gradnja Elizabetine crkve, koja se smatra prvom čistom gotičkom crkvom u Nemačkoj.
- jun? - Mongoli su na kurultaju u novom glavnom gradu Karakorumu odlučivali o pokretanju vojnih pohoda. Na jugu počinje osvajanje dinastije Sung (do 1279). Batu-kanu je naloženo da osvoji zapadne nacije (Bugarska na Volgi 1236, Kijevska Rusija 1237-40, invazija Centralne Evrope 1241-42). Mete su i Kašmir (dinastija Lohara) i Koreja (Goryeo, vojni vladar Ch'oe U).
- 2. 7. - Pobunjeni Kralj Rimljana/Njemačke Heinrich (VII) se predao ocu, caru Fridriku, pošto ga je napustila većina sljedbenika; dva dana kasnije je detroniziran (ostatak života je zatvoren, moguće da je imao lepru).
- Fridrik postavlja svog drugog, sedmogodišnjeg, sina Konrada, jeruzalemskog kralja, za švapskog vojvodu (njemačko-rimski kralj 1237-54, kralj Sicilije 1250-54).
- jul - Treća mongolska invazija Koreje (do 1239). Stanovništvo prijestolnice je evakuirano na otok Ganghwa, Korejci su usvojili gerilski stil ratovanja.
- 15. ili 20. 7. - Engleska princeza Izabela, sestra kralja Henryja III, udala se za cara Fridrika II, donijela mu je 30.000 srebrnih maraka miraza.
- leto - Ugarski kralj Andrija ratuje u babenberškoj Austriji - iako je prošle godine zeključen mir, Friedrich II od Austrije je nastavio planove protiv Ugarske.
- 8. 8. - Rekonkvista: Jaime I od Aragona osvaja Ibizu - pripada Kraljevstvu Mallorce. Jaime se ove godine ženi princezom Jolandom/Violantom Ugarskom.
- 9. 8. - Papa je odobrio odluku ugarskog kralja Andrije da Bosna pripadne njegovom sinu Kolomanu.[1]
- 15. 8. - Car Fridrik II je na carskom saboru u Mainzu donio "carski mir", ustavni akt, prvi koji je uz latinski i na srednjovisokonjemačkom.
- 21. 8. -
Vojvodstvo Braunschweig-Lüneburg je stvoreno za Otta I iz kuće Welf kao carsko leno. To je nadoknada Welfima za Vojvodstvo Saksoniju koju je Ottovom dedi Heinrichu Lavu 1180. oduzeo Friedrich I Barbarossa, deda sadašnjeg cara Fridrika II.
- avgust - Robert le Bougre je imenovan za generalnog inkvizitora Francuske - deluje revnosno i strogo bar do 1244, verovatno je uništio katarske strukture na severu Francuske.

- 21. 9. - Umro je ugarsko-hrvatski kralj Andrija II., nasleđuje ga sin Béla IV (do 1270).
- 14. 10. - Béla IV je okrunjen.
- Obračunava se sa baronima koji su mu bili protivnici - bivši palatin Dionizije je oslepljen, Julius I Kán zatvoren. Mlada udovica Beatrice d'Este je optužena za preljubu i zatvorena ali je uspela pobeći (dogodine je rodila Stjepana Postuma).
- Namera mu je obnoviti kraljevska prava kakva su bila za njegovog dede Bele III., revidira povelje i grantove date od 1196.
- 1235/36 - Grupa vitezova i almogavera samoinicijativno zauzima gradsku četvrt Córdobe Ajarquia - dolazi do pat-pozicije sa glavnom četvrti Al Medina, kralj Fernando III od Kastilje dolazi u pomoć u februaru.
- Bugarska pravoslavna crkva: nakon perioda unije sa Rimom, na crkvenom saboru u Lampsaku priznata je Trnovska patrijaršija. Prvi patrijarh je Joakim (do 1246), patrijaršija traje do turskih osvajanja 14/15. st.
- Bugarska i Nikejsko Carstvo sklapaju bračni savez: Elena Asenina se udaje za carevića Teodora.
- Novi saveznici opsedaju latinski Carigrad, bez uspeha (pominje se i 1236[1]).
- Karakorum je glavni grad Mongola. Ogataj-kan daje izgraditi zidine i Palatu legije mira (Tumen Amgalan Ord).
- Anglo-normanski aristokrata Richard Mór de Burgh je osvojio Connacht na zapadu Irske.
- Umro je trapezuntski car Andronik I Gid, nasleđuje ga Jovan I (do 1238).
- Umro je Jin Temür, mongolski upravitelj Horasana, naslediće ga Körgüz (1236-42)
- Fragmentacija Almohadske države (centar u Maroku):
- 1235-36 - Zenata Berberin Yaghmurasen ibn Zyan osniva abdalvadidski, ili zajanidski, Sultanat Tlemsen na severozapadu dan. Alžira (traje do 1556-57).
- Tuniski Hafsid Abu Zakariya Yahya osvojio grad Alžir; do 1238. potčinjava važne berberske plemenske konfederacije.
- c. Bitka kod Kirine u dan. zapadnom Maliju: Sundiata Keita (/sundžeta keita/), mandinkanski princ, potukao je sossoanskog vladara Soumaoro Kantéa i osnovao Malijsko Carstvo.
- c. Johannes de Sacrobosco piše knjigu o računanju datuma Uskrsa, De Anni Ratione, "O računanju godina": ukazuje na akumulaciju odstupanja u julijanskom kalendaru i predlaže rešenje nalik onome iz gregorijanske reforme 1582.
- 5. 9. - Henri I Brabantski, zv. Hrabri, vojvoda (* ca. 1165)
- 21. 9. - Andrija II., ugarsko-hrvatski kralj (* ca. 1177)
- Andronik I Gid, trapezuntski car
- Literatura
- Svezak prvi. Prvo doba: Vladanje knezova i kraljeva hrvatske krvi (641-1102) i Drugo doba: Vladanje kraljeva Arpadovića (1102-1301). Vjekoslav Klaić (archive.org)
- Istorija srpskog naroda, Prva knjiga, Od najstarijih vremena do Maričke bitke (1371), SKZ Beograd 1981 (I)