1237.
Izgled
(Preusmjereno sa stranice 1237)
< |
12. vijek |
13. vijek
| 14. vijek
| >
< |
1200-e |
1210-e |
1220-e |
1230-e
| 1240-e
| 1250-e
| 1260-e
| >
<< |
< |
1233. |
1234. |
1235. |
1236. |
1237..
| 1238.
| 1239.
| 1240.
| 1241.
| >
| >>
Gregorijanski | 1237.. (MCCXXXVII) |
Ab urbe condita | 1990. |
Islamski | 634–635. |
Iranski | 615–616. |
Hebrejski | 4997–4998. |
Bizantski | 6745–6746. |
Koptski | 953–954. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 1292–1293. |
• Shaka Samvat | 1159–1160. |
• Kali Yuga | 4338–4339. |
Kineski | |
• Kontinualno | 3873–3874. |
• 60 godina | Yin Vatra P(ij)etao (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11237. |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1237 (MCCXXXVII) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak u julijanskom kalendaru (1. januar).
- 19 - 23. 3. - Umro je latinski car Jean de Brienne. Mlađi suvladar Balduin II se nalazi na zapadu, gde traži podršku, vraća se u Carigrad 1240. Regent carstva do sledeće godine je Anseau de Cayeux.
- proleće - jesen - Nakon što je potčinila Povolšku Bugarsku, mongolska vojska Batu-kana i Subedeja se u širokom frontu kreće prema ušću Dona, protiv Alana i Kumana.
- 6. 5. - Pošto je kralj Vladislav lično išao u bugarsko Trnovo da od tasta, cara Ivana Asena II dobije stričevo telo,[1] mošti Svetog Save su prenesene u manastir Mileševa, u pripratu izgrađenu za to;[2][3] mošti ostaju tu do 1594.
-
Iz priprate crkve manastira Mileševa (zapadni, "prednji" deo)
-
Iz priprate Mileševe
-
Počivalište moštiju Svetog Save 1237–1594.
- maj-jun - Bosanski križarski rat: hrvatski herceg Koloman je imao uspeha, pobedio je bana Mateja Ninoslava i ušao u Hum,[4] na područje kneza Toljena, potomka Nemanjinog brata Miroslava. Kralj Vladislav odlazi u Hum da bi zaštitio svoje posede, sve do reke Cetine, gde kontaktira sa Splitom.[5]
- 12. 5. - Prema papinoj odredbi u Viterbu, nakon prošlogodišnjeg teškog poraza kod Saule, preživeli iz Livonskog bratstva mača se priključuju Teutonskom redu - postaju njegov autonomni dio, Livonski red. Hermann Balk na ljeto odlazi u Rigu i postavlja svoje ljude kao posadu i administratore Livonije.
- maj - Devetogodišnji švapski vojvoda Konrad IV., sin cara Fridrika II., izabran je za Kralja Rimljana/Njemačke, kao i kralja Italije (do 1254).
- 31. 5. - Umro je rumski sultan Kayqubad I, poslednji nezavisni. Prvo ga, po želji, nasleđuje mlađi sin Rukn al-Din, sin ajubidske princeze, međutim sin Grkinje Kaykhusraw II izvodi prevrat i vlada do 1246.
- 7. 6. - Francuski kralj Louis IX je za svog mlađeg brata Roberta obnovio
Grofoviju Artois (postoji do 1659).
- 23. 6. - Vladislav Nemanjić zaključio ugovor o prijateljstvu sa Splitom.[6]
- avgust - Car Fridrik II. se vratio u Italiju, s namerom da definitivno slomi Drugi Lombardski savez.
- 15. 8. - Bitka kod Puiga je aragonska pobeda nad valensijskom taifom, ali komandant Bernat Guillem de Montpeller umire od rana (grad Valencia će biti osvojena sledeće godine).
- 27. 8. - Umro je Al-Ashraf Musa ibn Adil, ajubidski emir Damaska, nasleđuje ga brat Al-Salih Ismail (1237. i 1239-45).
- 25. 9. - Ugovor iz Yorka između kraljeva Engleske i Škotske, Henryja III i Alexandra II: Northumberland (sa grofovijom Durham), Cumberland i Westmorland pripadaju Engleskoj, čime je uglavnom utvrđena granica dva kraljevstva.

- avgust - jesen? - Nakon što su porazili Kumane i Alane, severno od Crnog mora, Mongoli potčinjavaju i narode severno od Kaspija: Burtase, Mokše i Erzijance; velika Zolotarevska bitka je vođena kod strateškog prelaza preko Sure. Stoje na granicama ruskih zemalja, čekaju da se reke zalede.
- oktobar/novembar? - Snage egipatskog sultana Al-Kamila su opsele Damask, kojeg drži njegov brat Al-Salih Ismail (izgubiće ga do 1239).
- novembar - Mongolski izaslanici su na dvoru vladimirskog velikog kneza Jurija II. Tamo ih je poslao rjazanski knez Jurij Ingvarevič. Po priči rjazanski knežević Fjodor je vodio poslanstvo Batu-kanu, ubijen je kada je odbio da mu podvede svoju ženu.
- Fratar Julijan je želeo ponovo posetiti "Veliku Mađarsku", u Baškiriji, ali ona je opustošena prošle godine. Mongolski izaslanici su mu uručili ultimatum za mađarskog kralja.
- 16. 11. - Bretanjski vojvoda Ivan I, odnedavno punoletan, poklonio se francuskom kralju.
- 27. 11. - Bitka kod Cortenuove, između Bergama i Brescie: car Fridrik II. i njegov saveznik Ezzelino III da Romano su potukli snage Lombardskog saveza.
- novembar/decembar - Bitka na reci Voronjež: Mongoli-Tatari su u prvom okršaju invazije na Rusiju pobedili vojsku Rjazanske velike kneževine, pojačanu iz Pronska i Muroma. Batu-kanova horda se zatim kreće pored reke Pronje, uništava mesta Pronsk, Bjelgorod-Rjazanski, Voronjež, Dedoslavlj i dr.
- 16 - 21. 12. - Mongolska opsada Rjazanja: malobrojni branitelji odolevaju nekoliko dana, osvajanje grada je praćeno opštim masakrom i razaranjem (ovo je Stari Rjazanj, koji se nikada nije sasvim oporavio, današnji Rjazanj je 1778. preimenovani Perejaslavlj-Rjazanjski, 50 km uzvodno na Oki). Batuova vojska produžuje uz reku Oku i uništava usputna naselja.
- Batu-kanova mongolska invazija Kijevske Rusije.
- Petrovaradin: kralj Bela IV daje Belakut, Belae fons, cistercitima za podizanje samostana.
- U slavonskoj kovnici u Pakracu se ustaljuje srebrni banovac od 0,9 g srebra, 16 mm.
- Prvi put se spominje Lovas.
- Marko I. Šubić Bribirski je splitski knez 1237-39.
- 1237-39? - Došlo je do sukoba Splita sa Poljičanima, Omišanima i Kačićima koji su bili "gusari i patareni"; Splitu se pridružio Trogir, čiji je knez Stjepko Šubić; nakon što je Split sklopio mir sa Omišanima, dolazi do sukoba sa Trogirom.[4]
- Bivši epirski vladar Teodor Komnin Duka je pušten iz bugarskog zarobljeništva nakon što se njegova kćerka Irina udala za bugarskog vladara Ivana Asena. Odlazi prerušen u Solun, gde je uskoro zbacio Manojla Duku i preuzeo vlast - pošto je slep, preko sina Jovana.
- Prvi put se pominje Cölln, blizanac Alt-Berlina, koji će biti spojeni u Berlin 1710.
- Teutonski vitezovi su osnovali utvrdu Elbing, današnji Elbląg u Poljskoj.
- 1225-37 - U Bamberškoj katedrali je izvajan Bamberški konjanik, prva monumentalna konjanička skulptura od klasične starine.
- c. Bohemond VI Lijepi, knez Antiohije, grof Tripolija († 1275)
- 19 - 23. 3. - Jean de Brienne, latinski car (* ca. 1170)
- ↑ Istorija s. n. I, 312-3
- ↑ Srpske međusobice. rastko.rs
- ↑ Српска уметност у средњем веку. Књига прва, IX-XIII век. Војислав Ј. Ђурић, Гордана Бабић-Ђорђевић. macedonia.kroraina.com
- ↑ 4,0 4,1 Klaić, 217
- ↑ Istorija s. n. I, 313
- ↑ Istorija s. n. I, 314
- Literatura
- Svezak prvi. Prvo doba: Vladanje knezova i kraljeva hrvatske krvi (641-1102) i Drugo doba: Vladanje kraljeva Arpadovića (1102-1301). Vjekoslav Klaić (archive.org)
- Istorija srpskog naroda, Prva knjiga, Od najstarijih vremena do Maričke bitke (1371), SKZ Beograd 1981 (I)